• Prema najnovijem izveštaju Schneider Electrica, Evropska unija (EU) trenutno troši 380 milijardi evra na uvoz energije, pri čemu skoro 60 odsto snabdevanja energijom potiče iz inostranstva. 
  • Ubrzana elektrifikacija i inicijative za proizvođače-potrošače bi mogle da otvore čak milion novih radnih mesta u lokalnim industrijama.
  • Procenjuje se da potencijal solarnih panela u EU iznosi preko 1000 GW, što je 10 puta više od trenutnog instaliranog kapaciteta.

Beograd. – Schneider Electric, globalni tehnološki lider u energetskom sektoru, predstavio je izveštaj o najnovijem istraživanju, ističući ulogu koju elektrifikacija mora da igra u budućnosti Evrope. 

Trenutna stopa elektrifikacije u Evropi iznosi samo 21 odsto i taj udeo se nije menjao u protekloj deceniji, a za 10 odsto je manji nego u Kini, u kojoj se elektrifikacija ubrzano uvodi. Pored toga, troškovi potrošnje energije u domaćinstvima u EU iznose 0,27 evra po kWh, u poređenju sa 0,15 u SAD i 0,08 evra po kWh u Kini. Drugim rečima, cena svakodnevnih aktivnosti po stanovniku EU je tri puta veća nego u Kini. 

Izveštaj od nazivom „Europe energy security and competitiveness – supercharging electrification“ (Energetska bezbednost i konkurentnost Evrope – mnogo brža elektrifikacija) otkriva da bi Evropa mogla da uštedi 250 milijardi evra godišnje do 2040. putem ubrzane elektrifikacije. Takozvana energetska trilema, koja se odnosi na balans između pristupačnosti, bezbednosti i održivosti, još uvek nije rešena, pri čemu velika zavisnost od uvoza fosilnih goriva održava visoke troškove i ne doprinosi ostvarivanju ciljeva održivosti. Međutim, emisije ugljen-dioksida u EU su od 1990. godine smanjene za čak 37 odsto. 

Sa elektrifikacijom kao rešenjem energetske trileme, u istraživanju se ističe da se tempo i napredak elektrifikacije u Evropi značajno razlikuju od zemlje do zemlje. Razlog za to leži u razlikama u infrastrukturi, politici, zrelosti tržišta i usvajanju od strane korisnika. Neke države, kao što su nordijske, ostvarile su značajno poboljšanje u sektorima transporta i zgrada, dok druge tek počinju da usložnjavaju svoje napore. Južnoevropske države često pokazuju višu stopu elektrifikacije zgrada, dok Zapadna i Centralna Evropa sve više ulažu u elektrifikaciju industrija i inicijative za proizvođače-potrošače. Da bi Evropa ostala konkurentna na međunarodnoj sceni, neophodno je da ubrza napredak ka elektrifikovanijem svetu. 

U izveštaju se navodi da je neophodno uvesti nekoliko ključnih promena politike. Pre svega, kreatori politika moraju da smanje razliku u ceni između električne energije i prirodnog gasa postepenim ukidanjem subvencija za fosilna goriva i reformom oporezivanja energije kako bi se podstakla upotreba čiste energije.

Podjednako je važno ubrzati finansiranje, uključujući pojednostavljivanje pristupa investicijama, obezbeđivanje ciljanih podsticaja (posebno za mala i srednja preduzeća) i usmeravanje prihoda od trgovine emisionim jedinicama i fondova za inovacije ka projektima elektrifikacije. 

U izveštaju se takođe naglašava značaj stvaranja robusnih lokalnih tržišta koja podrazumevaju obaveznu elektrifikaciju u novim zgradama i industrijskim procesima, čime se podržava brza primena toplotnih pumpi i električnih vozila i podstiču inicijative za proizvođače-potrošače. 

I na kraju, podsticanje lokalnog razvoja putem održivih javnih nabavki, ubrzane standardizacije i postavljanja evropskih inovacija i proizvodnje kao prioriteta će obezbediti realizaciju ekonomske dobiti i nova radna mesta širom kontinenta. 

„Ovo istraživanje predstavlja jednu od najobuhvatnijih analiza o potencijalu elektrifikacije u Evropi i potrebnim političkim merama za njeno ostvarenje. U njemu se ističe da je elektrifikacija od ključnog značaja – ne samo za ostvarivanje naših klimatskih ciljeva, već i za podsticanje ekonomskog rasta, energetsku nezavisnost i konkurentnost industrije. Evropa mora hitno da se oslobodi stagnacije u elektrifikaciji. Tehnologija je tu, spremna za primenu. Sada je na politici da obezbedi podsticaje, a na kompanijama da sprovedu implementaciju kako bismo ostvarili ekonomsku i ekološku korist koja nam je danas potrebna“, izjavio je Laurent Bataille, Executive Vice President, Europe Operations u kompaniji Schneider Electric povodom ovog istraživanja.