Lordan Zafranović, Foto Andrija Popović


U sredu, 10. juna, u bioskopu Open Air Cinema Rajićeva, svečanom ceremonijom dodele nagrade „Živojin Žika Pavlović“ Lordanu Zafranoviću i projekcijom filma „Izlet“ reditelja Nenada Pavlovića otvoren je 2. Balkanski festival filmske režije.

Darja Bajić Božović, suosnivačica festivala i direktorka, na otvaranju je rekla:

„Ova manifestacija nas ispunjava velikom radošću i srećom, jer možemo da je pravimo onako kako smo je zamišljali i kako smatramo da bi trebalo da izgleda. Ali istovremeno je teško: zbog odgovornosti, jer je kultura ipak nešto što čini društvo, što ga u potpunosti kreira. Takođe je izuzetno teško stvarati festival u nimalo laganim uslovima. Ali, na tom našem putu smo našli ljude koji su verovali u našu ideju. Verovali su u našu odluku da ne odustanemo i da nastavimo sa našom manifestacijom koju smo osnovali prošle godine. Tu su naši partneri i prijatelji; naše kolege, producenti i reditelji, koji su sa punim entuzijazmom želeli da učestvuju na našem festivalu. Njima se ovom prilikom zahvaljujem.”

Darko Bajić, jedan od osnivača festivala i umetnički direktor manifestacije, prisutnima se obratio rečima:

„Kad vam kažu da nema bioskopa, to je netačno. Kad kažu da nema filma, to je nemoguće. Film će u našoj kinematografiji uvek živeti: zato što postoje ljudi koji vole i koji će praviti film do poslednjeg daha. Svi kažu za Balkan da je bure baruta, a toliko ratova je bilo u čitavoj Evropi i svetu. I danas ih ima. Ovaj festival želi da pokaže da je ta različitost, koja postoji na Balkanu, u stvari naše najveće blago. Želi da pokaže da je to bure puno emocija, strasti, različitih priča i iskustava, koje je i te kako obogatilo kulturu Evrope“.

Nakon uvodnih obraćanja, proslavljenom sineasti Lordanu Zafranoviću dodeljena je počasna nagrada „Živojin Žika Pavlović“, za promociju kinematografije Balkana u svetu, uz prisustvo porodice Pavlović: supruge Snežane, ćerke Milene i sina Nenada.

Ovogodišnjem laureatu nagradu je uručio Nenad Pavlović, koji je tom prilikom istakao:

„Od svojih ranih radova, preko međunarodno priznatog filma ’Okupacija u 26 slika’, prikazanog u zvaničnoj konkurenciji festivala u Kanu, do filmova ’Pad Italije’ i ’Večernja zvona’, Zafranovićev autorski rukopis ostao je prepoznatljiv, snažan, provokativan i duboko humanistički. Njegovi filmovi, danas smatrani klasicima evropske kinematografije, ostavili su neizbrisiv trag i značajno doprineli međunarodnoj vidljivosti i razumevanju balkanskog filmskog prostora. Ova nagrada dodeljuje se umetniku koji je ne samo oblikovao filmski jezik našeg regiona, već ga i snažno predstavio širem svetu. Autoru čiji rad potvrđuje da film može biti i umetnost i svedočanstvo, i opomena i trajanje.”

Lordan Zafranović je u svom govoru naveo:

„Posebno bih pozdravio svoje prijatelje koji su me podržavali, glumce koji su mi pomagali, teoretičare koji su pisali o mojim filmovima i o filmu inače. I naravno, vama, publici. Bez vas, naš bi posao bio potpuno apsurdan i uzaludan. Zahvaljujem se i ljudima koji vode festival; već godinama poznajem porodicu Bajić, a naročito Darka, koji je vrhunski autor. Zahvaljujem se i porodici Žike Pavlovića, njegovoj supruzi i sinu, na ovako značajnoj nagradi koja nosi njegovo ime“.

Legendarni sineasta osvrnuo se i na izazove koje je imao snimajući svoj novi film:

„Uvek sam govorio da u teškim vremenima, ako film ne izazove skandal – zapravo je nepotreban. U zemljama gde još postoji mogućnost da se čovek buni i da pokaže tu svoju pobunu preko jednog od najmoćnijih medija – a to je film – još uvek postoji mogućnost da se napravi skandalozan film. Da se napravi film koji će biti zabranjen. Sada sam napravio film o Jasenovcu, i vidim da su evropska vrata za taj film zatvorena. Jednostavno ne prolazi ta slika zla koje je Evropa stvorila”.

Lordan Zafranović prisetio se i svog prvog susreta sa Živojinom Žikom Pavlovićem, na Festivalu amaterskog filma u Sarajevu 1962. godine, kada su se upoznali i ostali prijatelji do njegove smrti. „Zato mi je ova nagrada posebno draga”, zaključio je Zafranović.

Festival je svečano otvorio turski glumac Tim Sejfi, koji je ujedno član žirija Glavnog takmičarskog programa „Buđenje Balkana“.

Tim Sejfi je na otvaranju rekao:

„Velika mi je čast da budem deo žirija zajedno sa Danilom Šerbedžijom i Sinišom Draginom. Sjajno je vratiti se u Beograd, jer kada sam ovde, tokom nekoliko meseci, radio sa mojim dragim prijateljem Darkom Bajićem na filmu ’Na lepom plavom Dunavu’, odmah sam se osećao kao kod kuće. Ja sam iz Turske, koja je takođe deo Balkana, i prihvatam kulturu, ljude, toplinu i ljubav koju ste mi pružali sve vreme.”

Selfi se prisetio i nekoliko replika iz pomenutog filma Darka Bajića, na oduševljenje prisutne publike.

Filmski program festivala otvoren je projekcijom ostvarenja „Izlet“ angažovanog reditelja Nenada Pavlovića, u atraktivnoj atmosferi novog prestoničkog bioskopa Open Air Cinema Rajićeva.

Na drugom izdanju Balkanskog festivala filmske režije (BFFR), koji se održava do 14. juna u bioskopima Open Air Cinema Rajićeva i Tuckwood, u tri takmičarske selekcije i u okviru specijalnih projekcija na programu su ukupno 23 ostvarenja.

U okviru Glavnog takmičarskog programa „Buđenje Balkana“ biće prikazano osam filmova iz šest zemalja: „Medveđa pećina“ rediteljskog dua Krisiana Papadakis i Sterjosa Dinopulosa (Grčka), „Pati je baš ‘žensko’ ime“ Jorgosa Jorgopulosa (Grčka), „Yugo Florida“ Vladimira Tagića (Srbija), „Kako je ovde tako zeleno?“ Nikole Ležaića (Srbija), „Fantasy“ rediteljke Kukle (Slovenija), „Jedan od onih dana kada Heme umire“ Murata Firatoglua (Turska), „Žudnja“ Ralitze Petrove (Bugarska) i „Obraz“ Nikole Vukčevića (Crna Gora).

Međunarodni takmičarski program „Misterije filma“ predstaviće ostvarenja „Ne plači leptiru“ rediteljke Duong Dieu Linh (Vijetnam), „Atropija“ Hejli Gejts (Francuska), „By Design“ Amande Krejmer (SAD), „Hipnoza“ (režija Ernst De Geer, Švedska), „Sorela di Clausura“ rediteljke Ivane Mladenović (Rumunija) i „Kiše nad Vavilonom“ Gale Del Sol (Kolumbija).

U Balkanskom takmičarskom programu „Povratak žanru“ biće prikazani filmovi „Paviljon“ Dina Mustafića (Bosna i Hercegovina), „Karmadona“ Aleksandra Radivojevića (Srbija), „Prijemi“ Filiposa Tsitosa (Grčka), „Hajduk u Beogradu“ (Srbija), „Saučesnici“ Marka Novakovića (Srbija) i „Majka“ Teone Strugar Mitevske (Severna Makedonija).

U fokusu ovogodišnjeg festivalskog izdanja biće vidljivost balkanskog filma u svetu, kao i inicijativa o osnivanju Prvog nezavisnog Balkanskog filmskog fonda, u kome će učestvovati sve relevantne filmske asocijacije Balkana.

Producent festivala je Magična linija, koja realizuje festival uz pomoć prijatelja.