Bijenale koje povezuje nebo, zemlju i vekove istorije
Izvor i fotografije: TGA (Türkiye Tourism Promotion and Development Agency)
Turska je dugo bila domaćin značajnih nacionalnih i međunarodnih umetničkih i kulturnih događaja. Istanbul, jedan od najposećenijih gradova na svetu, prednjači u tome. Antalija poznata je kao turistička prestonica zemlje, dok su Izmir i glavni grad Ankara takođe ključni kulturni centri.
Međutim, poslednjih godina pažnja se sve više usmerava i na druge gradove. Manifestacije koje se održavaju širom svih sedam regija zemlje privlače sve veću pažnju i obogaćuju kulturnu scenu Turske. Među najnovijim istaknutim događajima nalazi se Bijenale u Mardinu, koje traje do 21. juna 2026. godine.
Bijenale u Mardinu, član Međunarodnog udruženja bijenala (IBA), pokrenuto je 2010. godine sa ciljem da jugoistočni anadolijski dragulj Mardin postane jedno od središta savremene umetnosti, kao i da kroz jezik umetnosti donese nove perspektive i doprinese razvoju regiona. Nakon što je tokom prethodnih godina predstavljalo mesto susreta umetnika i ljubitelja umetnosti, sedmo izdanje ponovo okuplja više od 40 umetnika iz oko 20 zemalja.
Bijenale u Mardinu pruža jedinstvenu priliku da se upoznate sa inspirativnim delima iz različitih umetničkih disciplina, dok istovremeno pruža doživljaj bogate kulturne atmosfere istorijskog grada Mardina.
Između neba i zemlje: umetničko putovanje kroz Mardin
Sedmo Bijenale u Mardinu ove godine publici predstavlja kustoskinja Čelenk Bafra, koja je bila kustos i direktor brojnih izložbi i umetničkih programa u Turskoj, kao i u Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Danskoj, Holandiji, Italiji i Francuskoj. Manifestacija se održava pod temom „GÖKzemin“ („Nebozemlja“ / „SKYground“).
Događaj poziva posetioce na putovanje između naizgled suprotstavljenih polova, poput neba i zemlje, pojedinca i zajednice, prošlosti i budućnosti, istražujući misli i emocije koje ih povezuju. Pored umetničkih dela, program bijenala obuhvata: radionice koje vode umetnici, kao i čitanja, razgovore i muzičke nastupe.
Izdanje iz 2026. godine po prvi put se širi i van starog gradskog jezgra, obuhvatajući različite lokacije širom regiona. Fokusirano na višeslojnu kulturnu strukturu Mardina, bijenale će se održavati na mestima kao što su antički grad Dara, manastir Dejrulzafaran i hamam Ateš Bejler, kao i u Gradskom muzeju Sakıp Sabancı u Starom Mardinu i na različitim javnim prostorima.
Mesopotamijsko nasleđe u kamenu, umetnosti i gastronomiji
Mardin, istorijska raskrsnica civilizacija i trgovačkih puteva, jedan je od skrivenih dragulja jugoistočne Anadolije. Često opisivan kao muzej na otvorenom, grad naglašava višeslojno nasleđe Gornje Mesopotamije, sa arhitekturom oblikovanom desetinama kultura. Među najposećenijim znamenitostima nalaze se: Velika džamija u Mardinu, manastir Dejrulzafaran, crkva Mor Behnam, medresa Zindžirije i medresa Kasimije. U blizini se nalaze i manastir Mor Gabriel u Midjatu, kao i antički grad Dara, često nazivan „Efesom Mesopotamije“, koji pružaju dodatni uvid u bogato kulturno nasleđe regiona.
Ovaj kulturni i istorijski mozaik ogleda se ne samo u arhitekturi već i u gastronomiji, od tradicionalnog mardinskog doručka do ukusnih jela od mesa obogaćenih lokalnim začinima. Grad nudi bogato kulinarsko iskustvo uz specijalitete sa zaštićenim geografskim poreklom, poput „sembuseka“ (pecivo punjeno mesom) i mardinski „içli köfte“ ćufte od bulgura punjene mlevenim mesom, poznat kao „ikbebet“ kada se kuva i „irok“ kada se prži. Uz ova jela odlično se slaže i sirijsko (sirijsko-pravoslavno) vino.
Vodič za otkrivanje Mardina
Kako stići?
Do Mardina se može stići direktnim letovima iz Istanbula, Ankare, Izmira i Antalije. Let iz Istanbula traje oko dva sata. Od aerodroma u Mardinu do centra grada dostupni su rent-a-car, autobusi i taksiji.
Gde odsedati?
Mardin nudi različite opcije smeštaja, od hotelskih lanaca do pansiona. Za autentičniji doživljaj preporučuje se boravak u obnovljenim istorijskim kućama u Starom gradu.
Šta videti?
Pored najpoznatijih gradskih znamenitosti, tu su i mardinske „abbare“ – kameni prolazi sa svodovima koji povezuju ulice i sokake i predstavljaju važan element urbanog identiteta grada.
Šta probati?
Nakon obroka, obavezna je i degustacija snažne lokalne „dibek“ kafe, simbol gostoprimstva ovog kraja.
Šta kupiti?
Pored čuvenih plavih badema iz Mardina, obojenih prirodnim bojama dobijenim od lahor drveta, među najpopularnijim suvenirima nalaze se filigranski nakit (telkari), brojanice (tesbih), sirijsko vino i tradicionalni mardinski sapun od biljke „bıttım“ (divljeg pistaća).
Izvor i fotografije: TGA (Türkiye Tourism Promotion and Development Agency)